Marija Bistrica

Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici hrvatsko je nacionalno svetište i najveće hodočasničko mjesto u Hrvatskoj, koje svake godine pohodi više od pola milijuna hodočasnika.

U središtu pobožnosti nalazi se čudotvorni kip Crne Gospe Bistričke iz 15. stoljeća. Prema predaji, kip je u vrijeme turskih provala bio dvaput skriven — zazidan u crkvi — i dvaput čudesno pronađen, 1588. i 1684. godine, nakon čega se pobožnost naglo proširila cijelom sjevernom Hrvatskom.

Hrvatski je sabor 1715. godine zavjetovao gradnju velikoga oltara Majci Božjoj Bistričkoj, a 1731. crkva je proglašena prvim marijanskim prošteništem u Hrvatskoj. Današnju impozantnu crkvu s trijemovima oblikovao je krajem 19. stoljeća arhitekt Hermann Bollé. Papa Pio XI. uzdigao ju je 1923. na čast manje bazilike, a hrvatski biskupi proglasili su je 1971. nacionalnim svetištem.

Vrhunac povijesti svetišta bio je 3. listopada 1998., kada je papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici pred više od 400 tisuća vjernika proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

Glavna proštenja su na Veliku Gospu (15. kolovoza) i Malu Gospu (8. rujna), a hodočašća traju od proljeća do kasne jeseni. Osobito je poznato tradicionalno pješačko hodočašće iz Zagreba.